Timor-Leste Digital Connectivity: Closing the Internet Access Gap

Transformacija Timora-Leste: Oslobađanje moći digitalne uključenosti i povezanosti

“Timor-Leste (Istočni Timor) postiže napredak u prevladavanju dugotrajnog digitalnog razdvajanja.” (izvor)

Trenutno stanje pristupa internetu i korištenja

Timor-Leste, jedna od najmlađih zemalja jugoistočne Azije, napravio je značajan napredak u proširenju pristupa internetu tijekom proteklih deset godina. Početkom 2024. godine, penetracija interneta u Timor-Leste dostigla je otprilike 38% populacije, u usporedbi s samo 27% u 2021. (DataReportal). Ovaj rast se u velikoj mjeri pripisuje inicijativama vlade, povećanju pokrivenosti mobilnih mreža i ulasku novih telekomunikacijskih pružatelja.

Mobilni internet ostaje primarni način pristupa, pri čemu se više od 95% korisnika interneta povezuje putem pametnih telefona. Dva glavna mobilna operatera u zemlji, Timor Telecom i Telkomcel, proširili su 3G i 4G usluge na većinu urbanih centara i postupno dosežu ruralna područja. Međutim, fiksni širokopojasni pristup ostaje ograničen, s manje od 2% kućanstava koje imaju pristup, prvenstveno u Dili, glavnom gradu (ITU Statistika).

Iako su postignuti ovi napreci, Timor-Leste se i dalje suočava s izraženim digitalnim razdvajanjem. Ruralne zajednice, koje čine gotovo 70% populacije, često nemaju pouzdanu povezanost zbog izazovne geografije i ograničenih investicija u infrastrukturu. Vlada, u partnerstvu s međunarodnim organizacijama, prioritizirala je digitalnu uključenost u svom Nacionalnom strateškom razvoju 2021–2030, s ciljem postizanja 70% penetracije interneta do 2025. Ključne strategije uključuju subvencioniranje proširenja mreže u ruralnim područjima, investiranje u programe digitalne pismenosti i korištenje satelitske tehnologije za dosezanje udaljenih područja.

Povoljnost cijena ostaje prepreka, s prosječnom mjesečnom cijenom od 1GB mobilnih podataka od $2.50, što je više od regionalnog prosjeka (Cable.co.uk). Da bi riješila ovaj problem, vlada istražuje regulatorne reforme kako bi potaknula konkurenciju i smanjila cijene.

Gledajući prema 2025. godini, internetski pejzaž Timor-Leste-a je spreman za daljnju transformaciju. Planirana povezanost s Nordozapadnim kablovskim sustavom, podmorskim optičkim kablom koji povezuje Timor-Leste i Australiju, očekuje se da će dramatično povećati propusnost i smanjiti troškove (Submarine Networks). Ova nadogradnja infrastrukture, u kombinaciji s kontinuiranim politikama, postavlja Timor-Leste na put za prevladavanje digitalnog razdvajanja i otključavanje novih prilika za ekonomski i društveni razvoj.

Nove tehnologije koje oblikuju digitalnu infrastrukturu

Put Timor-Leste-a prema digitalnoj transformaciji se ubrzava, s 2025. godinom koja će biti ključna u prevladavanju digitalnog razdvajanja nacije. Povijesno, Timor-Leste se suočavao s značajnim izazovima u vezi s povezivosti interneta zbog svoje nepristupačne terene, ograničene infrastrukture i visoke cijene međunarodne propusnosti. Međutim, nedavne tehnološke inovacije i strateška ulaganja preoblikuju digitalni pejzaž zemlje.

Jedan od najznačajnijih razvojnih koraka je planirana povezanost sa Asia Connect Cable (ACC-1), sustavom podmorskog optičkog kabela koji se očekuje da će biti operativan do kraja 2024. ili početkom 2025. Ovaj projekt, podržan od strane Svjetske banke i Azijske razvojne banke, povezati će Timor-Leste izravno s Australijom i Indonezijom, drastično smanjujući latenciju i troškove propusnosti. Prema Svjetskoj banci, ova inicijativa mogla bi povećati brzinu interneta do 20 puta i smanjiti veleprodajne cijene za 60%.

Mobilni internet se također brzo širi. Do 2023. godine, mobilna penetracija dostigla je 95%, s 4G uslugama koje pokrivaju više od 80% populacije (DataReportal). Nacionalni plan proširenja širokopojasnog interneta vlade ima za cilj proširenje 4G i uvođenje 5G testiranja u urbanim centrima do 2025., dodatno poboljšavajući digitalni pristup i podržavajući inicijative e-vlade, obrazovanja i telemedicine.

Nove tehnologije igraju ključnu ulogu u ovoj evoluciji. Pružatelji satelitskog interneta, poput Starlink, razmatrani su za dosezanje udaljenih i planinskih područja gdje je kopnena infrastruktura nepraktična. Osim toga, lokalni start-upovi i NVO-i provode projektne zajedničke Wi-Fi mreže i programe digitalne pismenosti kako bi osigurali inkluzivan pristup i razvili digitalne vještine među mladima i ruralnim populacijama (UNDP Timor-Leste).

  • Povezanost podmorskih kabela osigurat će pristupačan, visok brzi internet.
  • Proširenje mobilnog širokopojasnog interneta povećava pokrivenost i pouzdanost.
  • Satelitska rješenja premošćuju praznine u udaljenim regijama.
  • Inicijative digitalne pismenosti osnažuju građane da sudjeluju u digitalnoj ekonomiji.

Uz te nove tehnologije i strateška partnerstva, Timor-Leste je na putu da značajno smanji svoje digitalno razdvajanje do 2025., potičući ekonomski rast i društvenu uključenost.

Ključni igrači i dinamika tržišta

Internetski pejzaž Timor-Leste-a prolazi značajnu transformaciju dok se zemlja trudi premostiti svoje digitalno razdvajanje do 2025. Tržište se karakterizira malim, ali brzo rastućim brojem korisnika, pri čemu je penetracija interneta porasla sa samo 27% u 2021. na procijenjenih 38% u 2023., prema DataReportal-u. Ovaj rast potiču inicijative i javnog i privatnog sektora, kao i međunarodna partnerstva usmjerena na poboljšanje povezanosti i digitalne pismenosti.

  • Ključni igrači:

    • Timor Telecom (TT): Postavljeni operater, TT, ostaje dominantan igrač, pružajući fiksne, mobilne i internet usluge. Uložio je u proširenje 4G pokrivenosti i priprema se za testiranja 5G (Timor Telecom).
    • Telemor: Podružnica Viettel Grupe, Telemor je brzo povećao svoj tržišni udio od ulaska 2013. godine, fokusirajući se na pristupačni mobilni internet i ruralno proširenje (Telemor).
    • Telkomcel: Podrška indonezijske Telkomsel, Telkomcel cilja na urbane i ruralne korisnike, koristeći regionalnu stručnost za uvođenje inovativnih paketa podataka i digitalnih usluga (Telkomcel).
  • Dinamika tržišta:

    • Investicija u infrastrukturu: Nacionalni plan širokopojasnog interneta vlade ima za cilj povezivanje 95% populacije do 2025., uz podršku Svjetske banke i Azijske razvojne banke (Svjetska banka).
    • Podmorski kabelski projekti: Planirani Južni podmorski kabel, koji povezuje Timor-Leste s Australijom i Indonezijom, očekuje se da će značajno povećati propusnost i smanjiti troškove do kraja 2024. (Capacity Media).
    • Mobilna prva rast: S ograničenom fiksnom infrastrukturom, preko 90% korisnika interneta pristupa mreži putem mobilnih uređaja, potičući konkurenciju među operatorima za pristupačne planove podataka (BuddeComm).
    • Inicijative digitalne pismenosti: NVO i vladine agencije provode obučne programe za poboljšanje digitalnih vještina, posebno među mladima i ruralnim zajednicama (UNICEF).

Kako Timor-Leste ubrzava evoluciju interneta, međusobna povezanost nadogradnje infrastrukture, konkurentskih tržišnih snaga i inkluzivnih digitalnih politika bit će ključna u zatvaranju digitalne praznine i poticanju socio-ekonomski razvoj do 2025.

Predviđeno proširenje internet usluga

Timor-Leste, jedna od najmlađih zemalja jugoistočne Azije, spreman je za značajnu transformaciju svog internetskog pejzaža do 2025. Povijesno, zemlja se suočavala s ozbiljnim izazovima u digitalnoj povezanosti, s samo oko 33% populacije koja ima pristup internetu do 2022. (Svjetska banka). Međutim, niz strateških inicijativa i ulaganja u infrastrukturu postavljen je za premošćivanje digitalnog razdvajanja i ubrzanje digitalne evolucije nacije.

Jedan od najvažnijih razvojnih koraka je planirana povezanost s Aurora podmorskim kabelskim sustavom, koji se očekuje da će biti operativan do kraja 2024. ili početkom 2025. Ovaj podmorni kabel će izravno povezati Timor-Leste s Australijom i Indonezijom, dramatično poboljšati propusnost, smanjiti latenciju i smanjiti troškove internet usluga. Vlada, u partnerstvu s međunarodnim agencijama poput Svjetske banke i Azijske razvojne banke, rezervirala je više od 50 milijuna dolara za nadogradnju digitalne infrastrukture, uključujući proširenje 4G i uvođenje pilot projekata 5G u urbanim središtima (ADB).

Predviđanja sugeriraju da bi do kraja 2025. penetracija interneta mogla doseći 50% populacije, što odgovara više od 700.000 korisnika (Statista). Ovaj rast bit će potaknut:

  • Pristupačne tarife podataka: Očekuje se da će povećana konkurencija među telekomunikacijskim pružateljima smanjiti cijene, čineći pristup internetu pristupačnijim za ruralne i niskoincome zajednice.
  • Inicijative digitalne pismenosti: Vladini i NVO-vođeni programi ciljaju škole i zajedničke centre kako bi poboljšali digitalne vještine, osiguravajući da novi korisnici mogu učinkovito iskoristiti online resurse.
  • Mobilni pristup: S mobilnim uređajima koji čine više od 90% pristupa internetu, proširenje 4G i uvođenje 5G bit će ključno za dosezanje udaljenih područja (GSMA).

Dok Timor-Leste ubrzava svoju evoluciju interneta, očekuje se značajno sužavanje digitalnog razdvajanja. Povezana povezanost ne samo da će potaknuti ekonomski rast i inovacije, već će i poboljšati pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i vladinim uslugama, postavljajući temelje za inkluzivniju digitalnu budućnost 2025. i dalje.

Nejednakosti u povezanosti među regijama

Timor-Leste, jedna od najmlađih zemalja jugoistočne Azije, postigao je značajan napredak u internet povezanosti tijekom protekle dekade, no značajne razlike i dalje postoje među njegovim regijama. Početkom 2024. godine, penetracija interneta u Timor-Leste iznosila je otprilike 38% populacije, prema DataReportal-u. Ova cifra, iako značajno poboljšanje u usporedbi s manje od 10% 2015. godine, ističe stalno digitalno razdvajanje između urbanih centara poput Dili i ruralnih okruga.

U urbana područja, posebno u glavnom gradu Dili, imaju relativno robustnu 4G mobilnu pokrivenost i prisutnost više pružatelja internetskih usluga. Nasuprot tome, ruralna i udaljena područja često se oslanjaju na sporije 2G/3G mreže ili nemaju pouzdan pristup uopće. Nedostatak fiksne širokopojasne infrastrukture izvan glavnih gradova dodatno pogoršava ove nejednakosti, ograničavajući mogućnosti za obrazovanje, e-vladu i ekonomski razvoj u nedovoljno opskrbljenim zajednicama (Svjetska banka).

Prepoznajući te izazove, vlada Timor-Leste-a je prioritizirala digitalnu uključenost u svojoj nacionalnoj razvojnoj agendi. U 2023. godini, zemlja je potpisala sporazum za povezivanje s Nordozapadnim kabelskim sustavom, podmorskim optičkim kabelom koji povezuje Timor-Leste s Australijom i Indonezijom. Ovaj projekt, koji se očekuje da će biti operativan do kraja 2024. ili početkom 2025., predviđa se da će povećati međunarodnu propusnost za više od 30 puta i smanjiti latenciju, čineći brzi internet pristupačnijim i jeftinijim širom zemlje (Capacity Media).

  • Mobilni internet: Mobilne pretplate su premašile 1.2 milijuna, no samo oko 40% su aktivni korisnici podataka, što odražava razlike u pristupačnosti i pokrivenosti (ITU).
  • Pristupačnost: Prosječna cijena od 1GB mobilnih podataka iznosi oko 4% mjesečnog prihoda, što je više od globalnog cilja pristupačnosti od 2% (A4AI).
  • Digitalna pismenost: Poduzimaju se napori za poboljšanje digitalnih vještina, uz podršku međunarodnih partnera i NVO, ali ruralne populacije ostaju u nepovoljnom položaju.

Do 2025. godine, završetak podmorskog kabela i kontinuirane reforme politike očekuje se da će značajno suziti razliku u povezanosti. Međutim, trajna ulaganja u infrastrukturu posljednjeg kilometra, digitalnu pismenost i pristupačnost bit će ključna kako bi svi Timorci imali koristi od digitalne revolucije.

Očekivani razvoj u digitalnom pristupu

Digitalni pejzaž Timor-Leste-a je spreman za značajnu transformaciju 2025. godine, dok zemlja intenzivira napore za premošćivanje svog stalnog digitalnog razdvajanja. Povijesno, Timor-Leste se suočavao s značajnim izazovima u internetskoj povezanosti, s samo oko 33% populacije koja ima pristup internetu do 2022. (DataReportal). Međutim, niz očekivanih događanja postavljen je za ubrzanje digitalne uključenosti i preoblikovanje socio-ekonomske putanje zemlje.

  • Povezanost podmorskih kabela: Odluka vlade o Južnom podmorskom kabelu, koji se očekuje da će biti operativan do kraja 2024. ili početkom 2025., je revolucionarna. Ova infrastruktura će izravno povezati Timor-Leste s Australijom, drastično poboljšavajući propusnost, smanjujući latenciju i smanjujući troškove za potrošače i biznise (ABC News).
  • Proširenje mobilnog interneta: S mobilnim stopama penetracije koje nadmašuju 90%, ali s ubrzanjem korištenja mobilnog interneta koje zaostaje, telekomunikacijski operateri ulažu u 4G i pilotiraju 5G tehnologije. Očekuje se da će proširenje pristupačnih paketa podataka i poboljšana ruralna pokrivenost potaknuti usvajanje interneta, posebno među mladima i u udaljenim zajednicama (BuddeComm).
  • Inicijative digitalne pismenosti: Vlada i međunarodni partneri provode programe digitalne pismenosti usmjerene na škole, žene i marginalizirane grupe. Ove inicijative imaju za cilj osigurati da povećana povezanost prevodi u značajno digitalno sudjelovanje i ekonomske prilike (UNICEF Timor-Leste).
  • Politike i regulatorne reforme: Nacionalna digitalna strategija 2022–2027 opisuje regulatorne reforme koje potiču konkurenciju, privlače ulaganja i štite digitalna prava. Ove politike očekuje se da će stvoriti dinamičniji ICT sektor i potaknuti inovacije (Vlada Timor-Leste).

Do 2025. godine, predviđa se da će ovi razvojni procesi povećati penetraciju interneta na više od 50%, sužavajući digitalno razdvajanje i omogućavajući širu participaciju u digitalnoj ekonomiji. Kako Timor-Leste prihvaća ove promjene, stoji na pragu otključavanja novih prilika u obrazovanju, zdravstvu i poduzetništvu, postavljajući temelje za inkluzivan rast u digitalnom dobu.

Barijere napretku i putevi za unapređenje

Put Timor-Leste-a prema digitalnoj transformaciji obilježen je značajnim izazovima, no nedavni napreci signaliziraju obećavajuće puteve za premošćivanje digitalnog razdvajanja do 2025. Iako su postignuti značajni napreci od neovisnosti, penetracija interneta u zemlji ostaje među najnižima u jugoistočnoj Aziji, s samo oko 38% populacije koja ima pristup internetu do 2023. (DataReportal). Nekoliko barijera i dalje ometa široku povezanost i digitalnu uključenost.

  • Ograničenja infrastrukture: Rugged tereni Timor-Leste-a i raspršena ruralna populacija čine proširenje širokopojasne infrastrukture skupim i logistički složenim. Zemlja se u velikoj mjeri oslanja na satelitske i ograničene podmorske kabelske veze, što rezultira visokom latencijom i nepouzdanim uslugama (Svjetska banka).
  • Pristupačnost: Troškovi interneta ostaju zabrinjavajući za mnoge građane. Prosječna mjesečna cijena za osnovni širokopojasni paket iznosi preko $40, što je značajan trošak u zemlji gdje je bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika oko $1,600 (ITU).
  • Digitalna pismenost: Niski nivoi digitalne pismenosti, posebno u ruralnim područjima, otežavaju učinkovitu upotrebu online resursa. Obrazovne inicijative još uvijek su u ranim fazama, a mnoge škole nemaju pouzdani pristup internetu (UNICEF).
  • Regulatorne i tržišne prepreke: Telekomunikacijski sektor ima ograničenu konkurenciju, s malim brojem pružatelja koji dominiraju tržištem. Ovo ograničava inovacije i drži cijene visoke (BuddeComm).

Unatoč tim preprekama, više putova za unapređenje se pojavljuje. Nacionalna digitalna strategija vlade ima za cilj proširenje mreža optičkih vlakana, promicanje javno-privatnih partnerstava i poboljšanje obuke digitalnih vještina. Međunarodni donatori i organizacije podržavaju projekte za povezivanje škola i zdravstvenih centara, dok novi podmorski kabelski projekti obećavaju poboljšati propusnost i smanjiti troškove do 2025. (ABC News).

Rješavanjem izazova vezanih uz infrastrukturu, pristupačnost, pismenost i regulatorne prepreke, Timor-Leste se priprema za značajne napretke u zatvaranju digitalnog razdvajanja, potičući veću društvenu uključenost i otključavanje novih ekonomskih prilika u godinama koje dolaze.

Izvori & Reference

Fix any Internet and Network Issues with this simple trick

ByQuinn Parker

Quinn Parker je istaknuta autorica i mislioca specijalizirana za nove tehnologije i financijsku tehnologiju (fintech). Sa master diplomom iz digitalne inovacije sa prestižnog Sveučilišta u Arizoni, Quinn kombinira snažnu akademsku osnovu s opsežnim industrijskim iskustvom. Ranije je Quinn radila kao viša analitičarka u Ophelia Corp, gdje se fokusirala na nove tehnološke trendove i njihove implikacije za financijski sektor. Kroz svoje pisanje, Quinn ima za cilj osvijetliti složen odnos između tehnologije i financija, nudeći uvid u analize i perspektive usmjerene prema budućnosti. Njen rad je objavljen u vrhunskim publikacijama, čime se uspostavila kao vjerodostojan glas u brzo evoluirajućem fintech okruženju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)